Pametni termostat može uštedjeti od nekoliko do otprilike 20 posto energije za grijanje, ali samo ako ga dobro podesite i ako ste dotad grijali bez pravog nadzora. Sam po sebi ne smanjuje potrošnju: ušteda nastaje zato što automatski spušta temperaturu kad niste kod kuće, dok spavate ili kad je prozor otvoren.
Koliko energije pametni termostat stvarno uštedi
Ponuđači često navode uštedu od 30 % i više. Takve brojke usporedive su s uštedom nakon zamjene svih prozora u kući, pa ih treba uzeti s rezervom. Uvijek je riječ o gornjoj granici, dostižnoj u najpovoljnijim uvjetima.
Pouzdanije polazište je jednostavno pravilo koje navode i energetski savjetnici: 1 °C niža temperatura u prostoriji znači otprilike 5–6 % manje energije za grijanje. Pametni termostat, dakle, uštedi onoliko koliko dugo i za koliko stupnjeva automatski spusti temperaturu kad vam toplina ne treba.
Studija Fraunhoferova instituta za građevinsku fiziku (IBP) iz 2022. godine, na koju se poziva proizvođač tado, navodi uštedu do 28 % u usporedbi s običnim termostatima. Neovisni istraživači instituta RIFS u Potsdamu izračunali su 2020. da se sustav u prosječnoj obiteljskoj kući (127 m², izgrađenoj između 1949. i 1978.) s troškom od oko 670 € isplati za deset godina već uz uštedu od 5,7 %, a u stanu (64 m², oko 340 €) uz uštedu od 7,7 %. Utvrdili su i da se pametni termostati najviše isplate u slabije izoliranim zgradama.
O čemu ovisi ušteda na grijanju
Dva ista uređaja u dvije kuće mogu dati vrlo različit rezultat. Na uštedu najviše utječu:
- Izolacija zgrade – slabije izolirana kuća brže gubi toplinu, pa svaki sat niže temperature donosi više.
- Vaš dnevni ritam – ako ste danju na poslu ili često putujete, termostat ima više prilika za spuštanje temperature.
- Dosadašnje navike – tko već sada noću i dok ga nema ručno spušta temperaturu za 2–3 °C, s pametnim termostatom dobit će uglavnom udobnost, a ne veću uštedu.
- Vrsta grijanja – kod plinskog ili uljnog kotla s radijatorima prostorije se brzo zagrijavaju, pa su sniženja učinkovita. Podno grijanje i dizalica topline reagiraju sporije, pa su prikladnija manja i dulja sniženja.
- Korištenje funkcija – uštedu donose rasporedi, prepoznavanje odsutnosti i otvorenih prozora. Ako termostat koristite samo kao daljinski upravljač, potrošnja se neće promijeniti.
Kada će ušteda biti mala
Ako imate dobro izoliranu kuću, veći dio dana ste kod kuće i temperaturu već držite na 20–21 °C, pametni termostat neće bitno smanjiti račun. Tada je pametnije uložiti u hidrauličko uravnoteženje sustava ili redovito odzračivanje radijatora.
Koje funkcije donose najviše
Pametni termostati međusobno se razlikuju prije svega po funkcijama. Tablica prikazuje gornje granice ušteda pojedinih funkcija iz spomenute studije Fraunhofer IBP. Uštede se ne mogu zbrajati jer se funkcije međusobno preklapaju.
| Funkcija | Što radi | Ušteda (do) |
|---|---|---|
| Prepoznavanje odsutnosti (geofencing) | Prema lokaciji mobitela zaključi da nikoga nema i spusti temperaturu | 23 % |
| Prepoznavanje otvorenog prozora | Tijekom provjetravanja privremeno zaustavi grijanje u prostoriji | 12 % |
| Prilagodba vremenu | Uzima u obzir vremensku prognozu i sunčevo zračenje | 6 % |
Većina uređaja omogućuje i tjedne rasporede, upravljanje putem aplikacije i pregled potrošnje. Napredniji modeli upozoravaju na kvar u sustavu grijanja ili održavaju temperaturu zaštite od smrzavanja kad je kuća prazna.
Zidni termostat ili pametne termostatske glave
Pametni zidni termostat zamjenjuje obični sobni termostat i uključuje te isključuje kotao ili dizalicu topline. Prije kupnje kod proizvođača provjerite kompatibilnost s vašim izvorom grijanja – napredni modeli rade s plinskim i uljnim kotlovima, kotlovima na pelete i drva te s dizalicama topline. Jednostavniji modeli u slovenskim trgovinama koštaju od oko 60 €, a za rad često trebaju i pristupnik (most).
Pametne termostatske glave postavljate na radijatorske ventile umjesto klasičnih glava. Omogućuju da svaku prostoriju grijete po vlastitom rasporedu: spavaću sobu na 18 °C, kupaonicu malo toplije, a prostorije koje rijetko koristite samo na nekoliko stupnjeva. Već obični termostatski ventili prema navodima ponuđača mogu smanjiti troškove grijanja do 15–20 %. Pametne glave tome dodaju rasporede i upravljanje na daljinu.
Najbolji rezultat postiže se kombinacijom: zidni termostat upravlja izvorom topline, a glave raspoređuju toplinu po sobama. Ako sustav tek slažete, birajte uređaje s podrškom za standard Matter kako biste ih mogli upravljati iz jedne aplikacije.
Kako podesiti termostat za najveću uštedu
- U dnevnim prostorijama postavite 20–21 °C. Više temperature (23–24 °C) znatno povećavaju potrošnju.
- Spavaće sobe grijte na oko 18 °C, a kupaonicu i dječju sobu možete stupanj toplije.
- Noću temperaturu ne spuštajte za više od 3 °C. Kod većih sniženja zidovi se ohlade, a u slabo izoliranim kućama na hladnim površinama može se skupljati vlaga i pojaviti plijesan.
- Uključite prepoznavanje odsutnosti i otvorenih prozora te zasebno postavite raspored za radne dane i vikend.
- Pobrinite se za osnove: odzračite radijatore i ne zaklanjajte ih namještajem ili teškim zavjesama, jer tada mogu odavati i do 20 % manje topline.
Isplati li se ulaganje u pametni termostat
Izračun je jednostavan. Recimo da za grijanje godišnje plaćate 1.200 € i s pametnim termostatom uštedite 8 %. To je oko 96 € godišnje, pa se sustav od 340 € isplati za nešto manje od četiri godine, a sustav od 670 € za otprilike sedam. Uz niže troškove grijanja ili manju uštedu razdoblje povrata se produljuje.
Pametni termostat nije čudotvorno rješenje, ali je razmjerno jeftina mjera koju možete sami postaviti, bez građevinskih radova. Najviše donosi u kombinaciji s drugim mjerama, kao što su izolacija, brtvljenje prozora i redovito održavanje sustava grijanja.
Česta pitanja
Koliko realno mogu uštedjeti s pametnim termostatom?
U prosječnoj kući realna je ušteda od nekoliko do desetak posto energije za grijanje. Proizvođači navode do 30 %, što je dostižno samo u slabo izoliranim kućama i kućanstvima koja su često izvan kuće.
Je li bolje noću jako spustiti temperaturu ili isključiti grijanje?
Ni jedno ni drugo. Sniženje od 2–3 °C najučinkovitije je jer se zidovi ne ohlade previše, a jutarnje zagrijavanje ne troši previše energije. Potpuno isključivanje u slabo izoliranim kućama povećava i rizik od plijesni.
Radi li pametni termostat s dizalicom topline?
Mnogi modeli rade, ali kompatibilnost provjerite kod proizvođača termostata i dizalice topline. Kod dizalica topline i podnog grijanja prikladnija su manja sniženja temperature.
Mogu li pametni termostat postaviti sam?
Termostatske glave na radijatore u pravilu postavite sami za nekoliko minuta. Zidni termostat koji se spaja s kotlom neka priključi ovlašteni serviser ili električar.
